news-details
Društvo

Mitropolit Amfilohije: Neka bi Gospod sve urazumio da se vratimo Bogu i jedni drugima

Izvor: Mitropolija.com

Autor: Vesna Dević

Foto: Jovan D. Radović

U okviru tradicionalne manifestacije „Dani Svetog Jovana Vladimira“, Njegovo visokopreosveštenstvo Arhiepiskop cetinjski Mitropolit crnogorsko-primorski g. Amfilohije sa sveštenstvom služio je danas, na praznik Svetog cara Konstantina i njegove majke Jelene, Svetu arhijerejsku liturgiju na ostacima manastira Presvete Bogorodice na Ratcu u Baru.

U arhipastirskoj besjedi vladika je kazao da je moguće da su ovaj sveti hram na kome se proslavlja Gospod vjekovima, podigli upravo Sveti car Konstantin i carica Jelena, podsjetivši da je on vladao ovim krajevima, kao i da su prve svetinje podizane u njegovo vrijeme, posebno ovdje u primorje.

-Otuda je njegov praznik pored praznika Presvete Bogorodice praznovan na ovom mjestu gdje je bila jedinstvena Crkva Istoka i Zapada koja se sabirala u ime Gospodnje. To zajedništvo se nastavlja i danas. Naša braća rimokatolici služe svoju službu, a i mi nastavljamo tu svetu tradiciju vezanu za cara Konsatantina i Jelenu-.

Podsjetivši da je Sveti car Konstantin vidio znamenje časnoga krsta na nebesima i natpis “Ovim pobjeđuj”, Visokopreosvećeni Arhiepiskop cetinjski je kazao da je u znaku časnoga krsta bila njegova pobjeda u borbi sa Maksencijem. Blagodareći njegovoj majci Jeleni, koja je već bila primila vjeru hrišćansku, on se obratio vjeri hrišćanskoj, odričući se od paganstva, mnogoboštva. U njegovo vrijeme je donijet Milanski edikt (zakon), 313 godine, kojim je prestao dotadašnji progon hrišćana. Tada je Crkva priznata u ondašnjem Rimskom carstvu, koje je počelo da se pretvara u Romejsko carstvo, naročito na Istoku, gdje je car Konstantin prenio svoju prestonicu u Konstantinopolj, Istanbul.

-Vidio je svjetlost nebesku i Časni krst Sveti car Konstantin i obratio se Gospodu. I raširila se Crkva Božija od njegovog vremena i do danas se širi u čitavom svijetu-besjedio je vladika ističući da je i car Konstantin vidio svjetlost i znak krsta, kao što je vidio i apostol Pavle – Savle, kada je krenuo da nastavi gonjenje hrišćana poslije smrti arhiđakona Stefana.

Po njegovim riječima car Konstantin je prosvećen istom tom božanskom svjetlošću Duha Svetoga kojom je bio prosvećen Sveti apostol Pavle, kao i sveti apostoli na Sionskoj gori na Trojičindan. Tada je Duh Sveti sišao na njih i oni su počeli da govore različitim jezicima obasjani svjetlošću Božijom i, kako je istakao, tu je i utemeljena Crkva Hristova. Apostoli su odatle krenuli da propovjedaju Jevanđelje širom svijeta, svi do jednoga posvjedočivši Gospoda ne samo propovjeđu i riječima, naukom Hristovom, nego i mučeničkim stradanjem, kao što je i sam Gospod postradao.

-Na tom njihovom stradanju i raspeću sagrađena je Crkva Božija i do danas razapinjana, gonjena i progonjena. Nažalost evo i u našoj Crnoj Gori ponovo se progoni Crkva Hristova od strane obezboženih potomaka krštenog naroda, krštavanoga od vremena cara Konstantina, naročito od vremena Svete braće Kirila i Metodija, Svetih Nauma i Klimenta”, rekao je Arhiepiskop cetinjski.

Dodao je da je ovo sveto mjesto na Ratcu svjedočanstvo stradanja i raspinjanja Crkve Božije i onih koji joj pripadaju a u isto vrijeme svjedočanstvo živoga prisustva Hristovoga, Presvete Djeve a onda i Svetih careva Konstantina i Jelene ravnoapostolnih, koji su Crkvu Božiju vaspostavili, utemeljili. Za cara Konstantina i caricu Jelenu vezano je i otkrivanje Hristovoga Krsta i podizanje Hrama Hristovog Vaskrsenja u u Jerusalimu:

-I od tada, od vremena cara Konstantina, ne samo u Carigradu, Crkva Božija je bila raširena svuda pa i kod nas… od Svetih Nauma i Klimenta, Svetih Nemanjića, Svetog Jovana Vladimira.. i redom do naših vremena, Svetog Vasilija Ostroškoga, Svetoga Petra Cetinjskoga, Svetog Petra Lovćenskog Tajnovidca, Svetoga sveštenomučenika Joanikija…-